DILI–Estrutura Lideransa Partidu Demokratica Cristão (PDC) no membru sira deklara ofisilamente hodi apoia Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta ba Prezidente Repúblika ba periodu 2022-2027.
Prezidente PDC Interino Domingos da Costa akompañia hosi Sekjer PDC, Francisco de Araújo deklara desizaun apoiu ne’e sira desidi tuir reniaun Konsellu Diretiva Nasionál (KDN) iha loron 19 fuan Fevereiru 2022 hodi apoia kandidatu Ramos Horta.
Deklarasaun apoiu ne’e estrutura partidu PDC entrega direita ba Kandidatu Prezidente, José Ramos Horta iha edifisiu PDC, Bairru-Pite Dili, Domingu (27/02/22).
Partidu PDC ho estrutura másimu hosi nivel nasionál too suku apoia totálmente kandidatu José Ramos Horta,” dehan Domingos liu hosi deskursu.
Estrutura PDC konsidera haree no obserba katak, iha fatór importante lima (5) ne’ebé kesi metin sira hodi apoia Ramos Horta ho razaun hanesan:, 1) Horta iha kapasidade diplomasia nivel altu no koñesidu iha mundu interasionál iha prosesu luta ba ukun rasik aan no to agora mundu sei fiar nafatin.
(2), Horta nu’udar premiadu nobel da Paz, 3) Horta iha esperensia hanesan eis Prezidente Repúblika periudu 2027- 2012 ne’ebé konsege hamutuk ho Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão rezolve krize polilitika militár iha tinan 2006/2007 no hadia hikias ekonomia Timor-Leste, 4) Horta nu’udar Lider Mundial hodi okupa pozisaun nu’udar Membru Konsellu Seguransa iha Organizasaun Nasoes Unidas (ONU) no Reprezentante Epesiál ONU ba iha Guinea-Bissau. 5), Bele repozisaun Konstituisaun RDTL no hadia imajen TL iha mundu tomak no kria kooperasaun di’ak ho nasaun membru ASEAN.
Bazeia ba razaun hirak ne’e, estrutura PDC la duvida no apela ona militante sira atu ezerse sira nia direitu hodi vota ba kandidatu José Ramos Horta iha loron 19 de Marsu 2022.
Iha fatin hanesan, Premiadu Nobel da Paz, José Ramod Horta hato’o hato’o agradese ba apoiu ne’e no hein lideransa partidu no membru sira hodi vota iha loron 19 de Marsu 2022 iha númeru surteiu 14 ho fotografia Horta no Xanana nian.
Imi ba vota labele sala, haree vuletin votus ne’e hahú hosi okos, ha’u nia númeru 14,” dehan Horta.
Ramos Horta konsidera númeru surteiu 14 ne’e, nu’udar númeru biasakra ba istoria Na’I Jesus Kristu nian, tanba númeru ne’e maka refleta ba Na’I Jesus Kristu nia istória nia mate no númeru resurisaun ba sarani Katolika hodi hamutuk hadi fila fali imajen nasaun Timor-Leste.
Númeru 14 ne’e, nu’udar númeru biasakra ba istoria Na’I Jesus Kristu nian, tanba númeru ne’e maka refleta ba Na’I Jesus Kristu nia istória nia mate no númeru resurisaun ba sarani Katolika hodi hamutuk hadi fila fali imajen nasaun Timor-Leste ninia demokrasia no númeru sorteiu ka númeru ida di’akba ita boot sira partidu kristaun tenki badinas reza no tun ba aldeia eduka ita nia votante vota ba númeru 14,” dehan Horta.
Horta dehan, Timor-Leste presiza hametin fila fali estadu direitu demokratiku ho loloos no hadia hikas ekonomia Timor-Leste labele monu ba bebeik no hasa’e kresimentu ekonomia hodi redús kria no buka rezolve problema juventude no estudante sira iha Timor-Leste.
Jornalista : Abekha Raihusar
Editor : Agapito de Deus




